Buša-primitivna rasa krava


Buša je sitna autohtona rasa goveda. Gaji se na veoma ekstenzivan način, pa su i proizvodne osobine vrlo skromne. Kao autohtona rasa potrebno je da se očuva i opstane na našem području zbog pozitivnih genetskih osobina-otpornost , izdržljivost i skromnost u pogledu ishrane i uslova držanja. Zato se u poslednje vreme subvencioniše držanje čiste rase sa poznatim poreklom. Ova se […]

Buša je sitna autohtona rasa goveda. Gaji se na veoma ekstenzivan način,

pa su i proizvodne osobine vrlo skromne. Kao autohtona rasa potrebno je

da se očuva i opstane na našem području zbog pozitivnih genetskih

osobina-otpornost , izdržljivost i skromnost u pogledu ishrane i uslova

držanja. Zato se u poslednje vreme subvencioniše držanje čiste rase sa

poznatim poreklom.

Ova se rasa gaji obično u brdovitim i planinskim područjima, a u novije

vreme i u ostalim delovina zemlje. Buša se u većem delu godine stara

sama o sebi. Pase skromnu i često sasušenu travu. Sama se teli i sama

odgaja mlade. Leti je ishrana gotovo isključivo ispašom, a zimi je to

slama, kukuruzovina, seno slabijeg kvaliteta uz ponekad malo

koncentrata. Takođe uslovi držanja su krajnje skromni i često neuslovni.

U potrazi za hranom ona prelazi velika prostranstva, konzumira travu

lošeg kvaliteta i u pogledu izdržljivosti ne može da se poredi sa

drugim rasama. Gotovo nikakva nega joj nije potrebna, pa u tom pogledu

nema izdataka u pogledu preventive i profilakse. U nedostatku

kvalitetnog sena može da jede i seno lošeg kvalitea, slamu, čak i

šašinu, a da nema nekakvih negativnih posledica po zdravlje, čak nema

ni većih problema u proizvodnosti.

U pogledu smeštaja to su najčešće mali, neuslovni objekti, često bez

prozora. Međutim, to u današnje vreme obavezno treba promeniti i

napraviti prostranije svetlije objekte sa prozorima. Ti objekti, kao ni

za druge rase krava ne treba da su sa tavanicama, jedna strana ili dve

strane je potrebno da su stalno otvorene, kako zimi tako i leti.

Eksterijer buše je odraz dugogodišnjih načina držanja i ishrane, pa je

to sitna rasa skromnih zahteva, ali i skromnih proizvodnosti. Postoji

čitav niz raznih sojeva buše, koje se razlikuju, ali na kraju svi sojevi su

sitni i slabo proizvodni.

Masa tela odraslih grla je 200-300 kg. Konstitucija je gruba, a koža

tvrda. Kod dobro negovanih grla dlaka je kratka i sjajna, a kod onih loše

gajenih gusta, duga i bez sjaja. Rasna odlika je lanac belih dlaka oko

pigmentirane gubice. Rogovi i papci su tamno pigmentirani.


Proizvodne osobine su skromne-mlečnost je oko 1000 kg, u boljim

uslovima držanja do 2000 kg mleka, uz 4 % mlečne masti.

Naravno, buša ne može više, kao nekada, da ima većeg značaja u

govedarstvu, već samo da prenese gene na otpornost, dugovečnost i

izdržljivost.

Ranije se ova rasa često ukrštala sa plemenitim rasama i dobijala se

goveda dosta boljeg kvaliteta nego što je sama buša u čistoj rasi.

Mlečnost se povećavala, period tova skraćivao, a kvalitet mesa bivao

bolji.

To je kasnostasna rasa, tako da su i tovne karakteristike skromne. Z a

priplod stasava mnogo kasnije od plemenitih rasa, pa se u priplod uvodi

u uzrastu od 20-24 meseca. Takođe i prrast je izuzetno spor, pa se grla

utove teka sa 2 i više godine života. Randman je oko 45%. Prirast teladi

je 400-600 grama, meso je grubih vlakana, teško se vari i žvaće, tako da je

lošeg kvaliteta. Nagomilava mnogo trbušnog loja (25 kg), a telesna masa

utovljenih volova je do 500kg. Kada se grla dobro utove i trupovi osuše,

takvo meso može da bude relativno kvalitetno.


Izvor: Dipl. inž. stočarstva Goran Joksić, PSSS Kragujevac


Foto: Pexels


 


The post Buša-primitivna rasa krava(SRB) appeared first on ePoljoMagazin.